

Kapija je jedini deo dvorišne ograde koji se pomera, koji nosi motor i koji zavisi od terena, od podloge i od struje. Zbog toga se ona ne bira na kraju radova nego na početku, jer se temelji, cevi za kablove i prostor za otvaranje planiraju pre nego što se izlije prilaz i pre nego što se uredi dvorište. Vlasnici najčešće postupe obrnuto, dakle prvo se sve betonira, a onda se traži kapija koja se u to uklapa, i tada svako rešenje postaje kompromis. Ovaj tekst je napisan da bi se to izbeglo, jer razlika između isplanirane i naknadno umetnute kapije nije samo estetska, nego se meri i u trošku i u tome koliko će kapija godinama raditi bez ijednog zastoja.
Krilna kapija se otvara kao vrata, u jednom ili u dva krila, i to je najstariji i najjednostavniji princip. Njene prednosti su niža cena mehanike, jednostavnija konstrukcija i to što ne traži prostor sa strane za odmicanje. Njeni uslovi su, međutim, vrlo konkretni. Prvo, potreban je slobodan prostor u koji se krila otvaraju, i to unutar dvorišta, jer se kapija ne otvara na javnu površinu. Drugo, teren u zoni otvaranja mora biti ravan ili blago pod nagibom u pravom smeru, jer se krilo pri otvaranju spušta ka nižoj koti, a ako teren raste, krilo zapinje. Treće, kod velikih širina i punih ispuna krila postaju teška i podložna vetru, pa se traže jači stubovi i jača mehanika. Kod nagnutog prilaza rešenja postoje, dakle podizanje krila pri otvaranju ili prelazak na kliznu izvedbu, ali se to odlučuje na terenu.
Klizna kapija se pomera bočno i time uklanja sve probleme koji dolaze od otvaranja u prostor. Nije joj potreban slobodan prostor ispred niti iza, ne smeta joj nagib prilaza, ne zatvara parking mesto neposredno uz kapiju i ne otvara se na ulicu, a uz to izuzetno dobro podnosi vetar, jer se ne ponaša kao krilo. Njen jedini stvarni uslov je prostor sa strane za odmicanje, dakle uz ogradu treba obezbediti dužinu koja odgovara širini otvora uvećanoj za dodatni deo za protivteg i vođice. U praksi se najčešće izvodi kao samonoseća, dakle bez donje šine u tlu, pa je prolaz potpuno slobodan, sneg i lišće ne smetaju, a kapija visi na nosećim ležajevima u temelju. To je danas najtraženija varijanta za porodične kuće i za poslovne objekte, upravo zato što radi pouzdano u svim uslovima.
Kod kapija se najveći broj kasnijih problema nalazi ispod zemlje. Stubovi krilne kapije i noseći temelj klizne kapije moraju biti izvedeni ispod dubine smrzavanja, dakle po pravilu najmanje osamdeset centimetara u našim uslovima, a kod klizne kapije se izliva armirani temelj tačne dužine i širine, prema izabranom sistemu. Ako je temelj plitak, tlo ga zimi podiže i spušta, pa se kapija posle prve zime krivi, zapinje i prestaje da naleže. Kod klizne kapije se u temelj ugrađuju nosači i pločа za motor, i sve to se pozicionira sa velikom preciznošću, jer se posle betoniranja ne pomera. Zbog toga temelj nikada nije mesto za štednju, a njegove dimenzije se ne procenjuju nego se preuzimaju iz uputstva sistema i iz težine kapije.
Ovo je najkorisniji savet u celom tekstu i vredi ga zapamtiti čak i ako automatiku planirate tek za nekoliko godina. Pre nego što se izlije prilaz i temelj, u zemlju se polažu zaštitne cevi za kablove, i to za napajanje motora, za fotoćelije sa obe strane, za taster i interfon, za elektro bravu, za rasvetu i, po potrebi, za induktivnu petlju u kolovozu. Cevi koštaju vrlo malo, a njihovo naknadno provlačenje znači razbijanje gotovog prilaza. Isto važi i za pešačku kapiju, koja se planira zajedno sa kolskom, jer se time izbegava otvaranje velike kapije svaki put kada neko dolazi peške. Naš savet klijentima je uvek isti, dakle položite cevi i kada niste sigurni da ćete odmah ugraditi automatiku, jer je najskuplja instalacija ona koja nije predviđena.
Širina se ne bira po oku nego po tome ko kroz nju prolazi. Za jedno putničko vozilo se u praksi ne ide ispod tri metra čiste svetle mere, a znatno komotnije je tri i po metra, dok se kod prilaza pod uglom i kod uske ulice preporučuje i više, jer se tada vozilo ne može poravnati pre ulaska. Za dostavna vozila, kamione i mehanizaciju se širina određuje prema najvećem vozilu koje će prolaziti, a ne prema uobičajenom. Visina se određuje prema visini ograde i prema urbanističkim uslovima za konkretnu lokaciju, a kod ograde prema ulici često postoje i ograničenja u pogledu punoće i visine. Uz to se planira i preglednost pri izlasku na ulicu, dakle deo uz kapiju se izvodi tako da vozač vidi pešake i vozila pre nego što izađe, i to je detalj koji spašava od ozbiljnih neprijatnosti.
Izgled kapije određuje njena ispuna, ali ispuna određuje i statiku. Puna ispuna, dakle panel koji potpuno zaklanja pogled, ponaša se kao jedro, pa pri jakom vetru na kapiju deluje velika sila, što traži jače stubove, jače temelje i jaču automatiku. Lamelasta ispuna sa razmakom propušta deo vazduha i time bitno smanjuje opterećenje vetrom, uz zadržavanje visokog nivoa privatnosti, naročito kada su lamele postavljene pod uglom. Zbog toga se u vetrovitim područjima i kod širokih kapija često bira lamela umesto punog panela, ili se radi kombinacija, dakle pun donji deo i lamele u gornjoj zoni. Isto važi i za težinu, jer se kod krilne kapije svaki dodatni kilogram oseća na šarkama i na motoru, dok aluminijum tu ima veliku prednost u odnosu na čelik.
Motor se ne bira po ceni nego prema tipu, težini i predviđenom broju otvaranja dnevno. Za krilne kapije se koriste linearni ili poluživni motori, a za klizne motor sa zupčanikom koji radi po zupčastoj letvi pričvršćenoj na kapiju. Uz motor idu i elementi bez kojih automatska kapija ne treba da radi, a to su fotoćelije, dakle svetlosna barijera koja zaustavlja i vraća kapiju kada nešto uđe u prostor otvora, i ručna deblokada, kojom se kapija otvara pri nestanku struje. Kod kapija koje se koriste često se dodaje i rezervno napajanje sa akumulatorom, a kod objekata bez drugog ulaza to je praktično obavezno. Upravljanje se bira prema navikama korisnika, dakle daljinski upravljač, kodni taster na stubu, čitač kartica, video interfon i, sve češće, upravljanje telefonom.
Automatska kapija je težak pokretni element i prema njoj se postupa ozbiljno. Fotoćelije su obavezan deo, a ne dodatna oprema, jer se kapija često pokreće daljinskim iz vozila, dakle bez potpunog pregleda prostora. Kod kliznih izvedbi se dodatno vodi računa o zoni u kojoj se kapija uvlači i o tome da se između kapije i stuba ne stvaraju mesta koja mogu prikleštiti ruku. Kod krilnih se pazi na zonu u kojoj se krilo otvara. Deca i kućni ljubimci su razlog zbog koga se ovi elementi ne izostavljaju ni kada se čini da su nepotrebni. Uz to se preporučuje da se provera fotoćelija radi povremeno, i to vrlo jednostavno, dakle prilikom zatvaranja se u snop stavi predmet, a kapija mora odmah da stane i krene nazad.
Najlepši rezultat se dobija kada kapija i ograda izgledaju kao jedan proizvod, a ne kao dva. Zbog toga se stubovi, ispuna, nijansa i ritam lamela usklađuju po celoj liniji, a pešačka i kolska kapija se rade u istom dizajnu. Kod objekata sa aluminijumskom stolarijom se nijansa kapije bira prema stolariji, čime se dobija smiren i namerno usklađen izgled. Kod modernih kuća se najviše traže horizontalne lamele u antracit nijansi i dekor drveta, a kod klasičnih objekata kombinacije sa ukrasnim elementima. Uz kapiju se planiraju i rasveta uz stubove, mesto za sandučić i za interfon i kućni broj, jer se ti detalji najbolje uklapaju kada se planiraju odmah, a ne dodaju posle.
Da bi ponuda bila tačna, potrebno je nekoliko podataka. Prvo, željena čista širina otvora i visina. Drugo, tip, dakle krilna ili klizna, ili pitanje šta je bolje za vaš teren. Treće, da li ima prostora sa strane za odmicanje klizne kapije i koliko. Četvrto, kakav je nagib prilaza i kakva je podloga. Peto, da li se planira automatika i da li su položene cevi za kablove. Šesto, željena ispuna i nijansa, kao i da li treba da se uklopi sa postojećom ogradom. Sedmo, da li je potrebna i pešačka kapija. Ako niste sigurni ni u jedno od navedenog, dovoljno je da nas pozovete i izađemo na teren, izmerimo i predložimo rešenje koje najbolje odgovara vašem prilazu, jer je upravo to deo posla u kome se najviše i vredi osloniti na iskustvo.
